Sažetak
Selekcija vijesti u središtu je proučavanja brojnih autora, posebice zbog promjenjivosti faktora vrijednosti vijesti koji utječu na novinarsku odluku o tome koji će događaj biti objavljen. No, većina dosadašnjih autora taj proces raz matra s teorijskog aspekta (Galtung i Ruge, 1965; Schulz, 1975; Gans, 1980), dok je vrlo malo empirijskih provjera (Kanižaj, 2010; Perišin, 2010; Prpić, Popović, Hadžić, 2011). Poseban izazov pritom predstavlja praćenje specifi čnih područja, kao EU tematike, koja nerijetko ostaje u sjeni nacionalne tematike. Rad donosi rezultate istraživanja indikatora selekcije vijesti podijeljenih na unutarnje i vanjske kriterije, čiju su prikladnost i primjenjivost u sklopu predloženoga modela (pr) ocjenjivali novinari redakcija šest najčitanijih dnevnih novina – Jutarnjeg lista, Večernjeg lista, 24 sata, Novog lista i Slobodne Dalmacije krajem listopada i početkom studenoga 2014. godine. Istraživanje provedeno metodom online ankete na uzorku od N=62 novinara podijeljenih u dvije skupine – novinari koji prate EU tematiku i novinari koji prate ostale teme, pokazalo je da novinari zamišljeni teorijski koncept procjenjuju u širem kontekstu profesionalnih standarda. Istodobno, rezultati su pokazali kako nema značajnijih razlika između novinara šest promatranih redakcija, no prema prosječnim rezultatima utvrđene su razlike u odabiru sljedećih kriterija: pristranost vs. nepristranost, personalizacija i ljudski interes, urednička politika, utjecaj elitnih osoba i elitnih nacija te utjecaj interesnih skupina. Također, utvrđene su i raz like između novinara koji prate EU i novinara koji prate ostale teme u četiri ispitana indikatora: ljudski interes i personalizacija, integrirana redakcija te globalni vs. regionalni događaji.
