Pregled i analiza WWW stranica hrvatskih masovnih medija. Internet: između mode I potrebe

Sadržaj

Medij. istraž. (god. 3, br. 1-2) 1997 (93-110)
STRUČNI RAD
UDK: 681.324: 316.77 (497.5)
Primljeno: rujan, 1997.

Pregled i analiza WWW stranica hrvatskih masovnih medija Internet: mode i potrebe

Stjepan Malović

 

 

 

SAŽETAK

U središtu pozornosti ovog rada jest način korištenja Internetom hrvatskih masovnih medija. Razmatrani su novinarski aspekti: kako se koristi medij, kako' su predstavljene vijesti i odnos prema konvencionalnim medijima. lako su mediji u Hrvatskoj tek počeli svoja Web izdanja, ipak već postoji nekoliko tjednika i jedan dnevnik koji redovno izlaze na Mreži.

HINA je ne vrijeme krenula sa svojim Internet izdanjem, no pretplata je za naše prilike jako skupa, dok je besplatni dio obično sastavljen od već zastarjelih vijesti. Stranice nisu grafički dotjerane, naslovi kao da su napisani običnim pisaćim strojem. HRTV također nudi svoje Web stranice koje među ostalim objavljuju vijesti HINE, ali i ugodno iznenađenje - Real audio, mogućnost da sa samopola sata zaostatka slušamo vijesti ili druge emisije. Narodne novine dobro su uređene i omogućuju pretraživanje po brojevima unatrag ili po sadržaju, što za novinara koji prati normativno područje može biti dragocjeno. Ukupno gledano: hrvatski mediji na Intemetu ipak su još prilično siromašni.

 

Snaga mreže

Internet-manija vlada svijetom. Svatko tko imalo drži do sebe surfa Internetom, pronalazi što je moguće egzotičnije WWW stranice u stilu: "Jesi li vidio...?!" Enormni telefonski računi kao hladni tuš ohlade one koji zapravo i ne znaju što bi s Internetom. No moda i trendovi prolaze, a stvarna potreba ostaje. A Internet spada zaista u jednu od nasušnih komunikacijskih potreba suvremenog čovjeka. Prvi put je svijet bez ikakvih ograničenja prisutan na zaslonu naših računala i mi, korisnici, možemo slobodno, nesputano i znatiželjno uroniti u čaroban svijet Mreže.

Mreža je globalna, slobodna, neograničena i pruža neizmjeme mogućnosti koje se svakim danom šire. Internet je duboko utjecao na suvremene društvene pojave, naročito na novinarstvo. Novinari se mogu služiti Mrežom kao izvorom podataka, izmjenom informacija i mišljenja, boljom i bržom komunkacijom, ali i kao medijem na kojem mogu plasirati svoje profesionalne proizvode. Mreža je već preplavljena tisučama raznih oblika obavještavanja javnosti: od elektroničkih izdanja uglednih svjetskih medija kao što su CNN, The New York Times i ostale do novih, specijaliziranih elektroničkih novina. Nitko si ne može dopustiti luksuz i ostati po strani. WWW izdanje pripremaju sve ozbiljne redakcije.

"Mi znamo da time ne zarađujemo, niti imamo izravne koristi, ali jednostavno bez WWW stranica naš list više ne može opstati" - objašnjava Michael J. Berens, novinar američkog lista The Columbus Dispatcha odgovarajući na pitanje kakva je korist Interneta.

"Informacija je ono što mi nudimo tržištu"- kaže B. Drummond Ayres, Jr., novinar The New York Timesa - "Naši menadžeri nisu zabrinuti za budućnost novina. Istina, oni ne znaju kako će izgledati novine za deset, dvadeset ili više godina, ali znaju da mi proizvodimo dobru, objektivnu i brzu informaciju. U kakvom obliku ćemo je nuditi tržištu u budućnosti, to njih sada toliko ne zanima. Sve opcije su otvorene i reagirat će se na tržišne zatjeve."

Medijske karakteristike Interneta

Internet je snažan informacijski medij koji je drastično promijenio massmedia scenu u svijetu. Klasični masovni mediji: novine, radio i televizija ne smiju više zanemarivati medijsku snagu i privlačnost Interneta. Elektronička informacija postala je ravnopravna klasičnim medijima U SAD-u trenutačno već oko 200 novina ima svoje WWW stranice. No svaka brojka vezana za Internet mora se shvatiti vrlo uvjetno i primjereno vremenu u kojem je napisana. Ništa se, naime, tako brzo ne mijenja poput Interneta i nigdje informacija toliko brzo ne zastarijeva kao na Mreži. Ono štoje danas vjerodostojan podatak, sutra je već staro i neupotrebljivo. To vrijedi i za pregled i analizu hvatskih masovnih medija. Podaci potječu iz prolječa 1997. godine, pa molim čitatelje da to uzmu u obzir.

Internet može ravnopravno konkurirati klasičnim masovnim medijima, ali najveća je greška ako se poistovjeti s nekim od njih. Internet ima vlastite medijske karakteristike, koje treba uzeti u obzir jednako kao i karakteristike novina, radija ili televizije. Stil i metode jednog medija nisu jednake drugim i obrnuto.

Internet je istodobno specifičan medij sa svojim stilskim odlikama, a ujedno je i vrlo blizak klasičnim medijima i ima mnogo njihovih karakteristika.

Internet je globalan

"Svijet je globalno selo" konstatirao je Marshall McLuhan davno prije pojave Interneta, misleći naravno, na televiziju. No televizija ipak ima neka tehnološka ograničenja u odnosu prema Internetu. Naime, televizija kao medij jest globalna, ali pojedine TV postaje to nisu. Internet ne poznaje ograničenja. Onog trenutka kada imate hardversku i softwersku potporu za Internet, vi možete otvarati bilo koju stranicu, iz bilo kojeg kutka svijeta. Ne trebate dodatnu opremu, a niti oni koji proizvode svoje WWW stranice trebaju bilo što posebnog. Mreža je globalna i policentrična.

Internet je aktualan

Vrijeme nije nikakvo ograničenje za Internet. Onog trenutka kada ste se uključili, vi ste u stvarnom vremenu. Autori WWW stranica to moraju imati na umu. Ništa nije poraznije od WWW stranice koja "ponosno" ističe svoj već davno zastarjeli datum emitiranja vijesti. Vjerodostojnost informacije na Internetu pada iz sata u sat. Novine koje imaju nekoliko tjedana stare vijesti otvorit ćete jednom i nikada više.

Internet ima veze

Jedna od najjačih komparativnih prednosti Interneta jesu njegove veze, (linkovi ili hypertext). Nijedan drugi medij ne može tako potpuno utažiti želju za dodatnom informacijom, podatkom ili objašnjenjem kao što to može Internet. Dobro strukturirani linkovi mogu korisnika odvesti vrlo, vrlo daleko u proučavanju neke teme. Dobar primjer medijskog korištenja linkova jesu CNN-ove WWW stranice.

Usporedba s klasičnim medijima

Internet nas može zavarati tako da pomislimo kako je identičan nekom od klasičnih medija. Poruka se uglavnom čita, baš kao i u novinama. Tekst ima naslov, nadnaslov, koriste se slike, ilustracije i ostale grafičke metode kao u novinama. Čak je i likovna prezentacija slična novinama. Ali, novine su ipak drugačije. Internet je ograničen na zaslon računala i stranica je striktno omeđena. Možemo je listati naprijed ili natrag, možemo krenuti u cyberspace, ali nikada nemamo cjelinu u ruci kao kod novina.

Tekst mora biti prilagođen tim ograničenjima. Kada se novinska kartica izravno prenese na Internet, dobijemo nečitko, nepregledno štivo kroz koje se čitatelj probija teškom mukom.

Radijsku poruku moguće je emitirati i na Internetu, što ima svoju draž, ali to nije pravo korištenje medijom. Real audio ipak je samo radio. Internet može spojiti zvuk, sliku i tekst u cjelinu, ali to nije ni televizija. TV je slična Internetu, glavna poruka nam se prenosi ekranom, ali puko reemitiranje TV na Internetu ne daje odgovarajuće rezultate.

Internet, znači, ima svoje jasne odlike i ne treba ih miješati s karakteristikama klasičnih masovnih medija. Nešto se može preuzeti i adekvatno primijeniti, ali kada se kreiraju WWW stranice prvenstveno treba uzeti u obzir stilske karakteristike Interneta.

Svjetski masovni mediji na Internetu

Iskustva svjetskih masovnih medija na Internetu već su velika i vrlo korisna. Dakako, primjera ima različitih, ali ilustracije radi, prikazat ćemo jednu od boljih WWW stranica: CNN. Svjetska globalna TV postaja znalački je primijenila svoje bogate izvore vijesti i predožila je vrlo pregledan aktualan i zanimljiv izbor vijesti, related stories i baze podataka. Ilustrativan je primjer vijesti koje smo čitali 7. svibnja 1997. godine. Naslovna stranica svjetskih vijesti (v. sliku 1) upozorila nas je na skoru presudu ratnom zločincu Tadiću na sudu u Den Haagu. Najavaje uočljivo oblikovana, sa slikom zločinca i naslovom "Full story" ili Potpuna priča. Zainteresirani, kliknemo na taj link i dobijemo cjelovito izvješće s fotografijama (v. sliku 2). Tekst o ratnom zločincu pobudioje zanimanje o ratnim zločinima u BiH. I, na kraju teksta, dva naslova: Related stories (Srodne priče) upućuju nas na dva teksta o ratnim zločinima u Bosni, a Related sites (Srodne stranice) na druge izvore bitne za temu: Međunarodni sud za zločine i sl. (v. sliku 3). Priča "Tko će uhvatiti bosanske ratne zločince" činila se baš zanimljivom u trenutku kada se doznalo da će jedan od njih biti osuđen, a kada se iz teksta vidjelo kako je to daleko od uhićenja zanimanje se usmjerilo na to što zapravo radi sud u Haagu (v. sliku 4). Klik na taj link otvara nove izvore podataka (v. sliku 5). E, tako se to može u beskraj.

To je pravi primjer korištenja Internetova informacijskog prostora i tu se on pokazuje u svoj svojoj snazi. Od svježe, aktualne vijesti do podataka koji nas potanko obavještavaju o pozadini zbivanja. Linkovi pružaju mogućnost, ali na nama je da stvorimo svoj informacijski prostor. Možemo ga potpuno zanemariti i odlutati negdje drugdje, ali možemo i odmah zaista temeljito proučiti sve štoje relevantno za tu temu, praktički ne odvajajući se od našeg računala i ne izlazeći iz sobe, uz minimalni trošak lokalnog telefonskog razgovora.

Ovaj primjer bitan je kako bi se mogla temeljiti analiza hrvatskih masovnih medija.

Hrvatski masovni mediji na Internetu

Hrvatske masovne medije na Internetu istraživali smo u svibnju 1997. godine i molimo čitatelje da to uzmu u obzir, jer se stanje mijenja vrlo brzo i vjerojatno više nije isto u trenutku kada će se čitati ovaj tekst. No istraživanje smo usmjerili više na kvalitativnu analizu sa željom da upozorimo na dobre, ali još i više na loše strane korištenja WWW.

Opći dojam hrvatskih masovnih medija na Internetu bio je razočaravajući i brojem i kvalitetom. Najveći i najutjecajniji masovni mediji imaju najslabije WWW stranice, kao da su mišljenja: "Nama je dobro i ovako, u našem vlastitom medijskom prostoru, pa nam ne trebaju nikakve novotarije."

Zar nije čudno da nijedan hrvatski dnevni list u to vrijeme nije imao svoju WWW stranicu. Glas Istre je tek kretao sa svojom eskperimentalnom stranicom. Koliko je ova logika dvosjekli mač, pokazuje vrijeme.

Mali, lokalni mediji, koriste se pak Internetom kako bi proširili granice svojeg medijskog prostora. Najbolji primjer je Radio Slavonski Brod koji reemitira svoj program na Internetu i tako svoju čujnost širi na cijeli planet.

Glas Koncila: na dobrom tragu

Glas Koncila je među prvima uočio potrebu za pojavljivanjem na Mreži, zahvaljujući, kao i obično, nekolicini entuzijasta koji su uspjeli uvjeriti svoje šefove koliko je to važno. Upravo stogaje to i prvi hrvatski katolički list na Internetu.

Koncepcijski, WWW stranica Glasa Koncila dobroje postavljena, uzima se u obzir stil medija, linkovi nas dobro vode od najava, preko vijesti do srodnih tekstova i srodnih stranica (Biskupska konferencija), ali realizacija ne prati uvijek dovoljno dobro ideju. (v. sliku 6)

Naslovnica je pregledna, čitka i upućuje na najvažnije veze (linkove). Grafički je skromno prezentirana, bez zahtjevnih slika i ilustracija ali to ima i prednosti, jer se stranica brže otvori.

No slijedećim stranicama naglo se smanjuje kvaliteta prezentacije. Najava broj 19 Glasa Koncila od 11. svibnjaje nepregledna, teško čitljiva (v. sliku 7), ne razlikuje se bitno od nebitnog, najave svih tekstova identično su prezentirane, ali vrlo vjerojatno nisu svi jednakog značenja, pa čitatelj mora sam odgonetnuti koji je tekst važniji, a kojije marginalan. Kliknuli smo na vijest "Hrvatski katolički radio počinje emitiranje" (v. sliku 8). Vijest je solidno sročena, nije predugačka, ali prezentacija je daleko od Interneta. Kao da je netko izvukao list papira iz pisaćeg stroja nakon što je daktilografkinja završila svoj posao i nalijepio ga na zaslon računala. Isto se dogodile komentaru "Glasovanje u BiH kao vjernička dužnost". Značajan tekst, nedvojeno, ali prezentiran na krajnje dosadan i nečitak način za medij poput Interneta.

HINA: zanemarena javnost

HINA je također rano uvidjela značenje Mreže i pripremila je svoj servis vijesti i bazu podataka. Načelno, največi prigovor jest što nekomercijalni servis nije primjeren i štoje zastario. Teškoje razumjeti zašto Hina ima maćehinski odnos prema nekomercijalnom servisu. Prvo, HINA je na državnom proračunu i trebala bi servisirati za javnost vijesti. Drugo, HININE vijesti objavljuju svi hrvatski masovni mediji. Tako npr. Hrvatski radio ima na Internetu real audio vijesti gdje, možemo čuti Hinine vijesti, a te iste vijesti nisu istodobno na nekomercijalnom servisu!?

HINA svoje Internet korisnike pozdravlja sljedećom rečenicom: "Vijesti u nekomercijalnom dijelu Hina News Line odabrane su slučajnim izborom iz Hininih servisa. Ako se želite informirati o mogućnostima promptnog čitanja vijesti pritisnite Pretplata na HININE servise." Tko tu koga izluđuje? Slučajan izbor?! Pretplata?!

Treće, sve svjetske agencije pružaju javnosti osnovne vijesti u nekomercijalnom servisu, a u komercijalnom daju nešto posve dmgo. Toliko o Hininu shvaćanju širenja vijesti o Hrvatskoj svjetskom globalnom mrežom (v. sliku 9).

Likovno oblikovanje HININIH WWW stranica nije među vrhunskim primjecima. Nečitka, nagurana i nedovoljno pregledna naslovnica ne ulijeva nade u sljedeće stranice. HINA naglo gubi na kvaliteti prezentacija svojih vijesti. Pregled vijesti kao da je sišao s oglasne ploče nekih zidnih novina u mrskom nam komunizmu, a ništa bolje nije prezentirana ni vijest. Dnevni glasnik je pak posebna primjer kako HINA odbija svoje čitatelje. Zar čitanje vijesti mora biti kazna i pokora ili je cilj HININA postojanja informiranje javnosti? (v. sliku 10). Poznavajući znanja i profesionalne sposobnosti Hininih novinara vrlo je vjerojatno kako bi ekipa koja radi HINA News Line mogla to učiniti znatno profesionalnije, kada bi se znala šteta koja nastaje lošom prezentacijom i korist koju bi kvalitetna informacija donijela Hrvatskoj.

HRTV: prodor svježine

HRTV ugodno iznenađuje svojim nastupom na mreži. Osjećaju se dobre vibracije i - kojiput - površna realizacija. Ali vijesti se ažuriraju, Dnevnik Hrvatskog radija emitiran u 15 sati može se slušati već nešto prije 16 sati, a atraktivna glazbena produkcija i Eurovizijski songovi mamac su za široku publiku. Likovna prezentacija naslovnice, pregleda vijesti i samih vijesti mnogo je bolja nego što to rade drugi hrvatski mediji. (v. sliku 11)

Zbrka, nerazumijevanje i poneki biser

Većina ostalih WWW stranica hrvatskih masovnih medija upućuje na potpunu zbrku i nerazumijevanje Intemeta. Razočaravajuće je vidjeti kako Globus i Nacional, vodeći tjednici, ne pokazuju mnogo volje ni razumijevanja za Internet. Nacional je skenirao svoju stranicu i to objavio kao prilog na Internetu. Tu se čak više ne radi o znanju negoli o volji za primjerenom prezentacijom, pa i o poštovanju svojih čitatelja.

Ugodno iznenaduju oni koji se probijaju. Arkzin, koji na kioscima nema veliku prođu radi vrlo atraktivne WWW stranice i tako kompenzira manjak čitatelja. Obzor, nakon duga lutanja i krivudanja u svojoj uređivačkoj politici, počinje proizvoditi vrlo dobar, pregledan i atraktivan WWW. I, na kraju, spomenimo Narodne novine. To nije masovni medij, ali bez njih je teško doši do nekih temeljnih podataka. Narodne novine vrlo jasno, pregledno i ažumo prezentiraju sve zakonske akte koji su itekako važni ne samo pravnicima, nego svima koji žele imati točan uvid u zakonsku regulativu. To je jedna od nenadomjestivih uloga Interneta: on-Une informacija.

Vrata su otvorena

Pregled i analiza hrvatskah masovnih medija na Internetu pokazuje kako se još uvijek nije prišlo novom mediju na zadovoljavajući način. Internet je još uvijek nekim urednicima i nakladnicima samo nešto egzotično, što je još uvijek daleko od njihovih "ozbiljnih" poslova. No ništa se ne mijenja toliko brzo koliko suvremena informatička tehnologija. Ne shvaćanje znači zaostajanje, a ništa nema gore za maosvne medije od gubljenja koraka s vremenom. Neizvjesna je budućnost svakog od klasičnih medija, ali izvjesno je samo jedno - nema načina da se zaustavi Internet. Svjetska globalna

mreža ima otvorena vrata svugdje i ulazi u svaki dom. Bez kontrole, bez ograničenja i posve slobodno. Hoće li hrvatski masovni mediji znati uhvatiti bika za rogove i upustiti se i u svjetsku informatičku utrku? Odgovor će dati - Internet.

LITERATURA

Houston, B. (1996) Computer Assisted Reporting. New York: St. Martin's Press.

Malović, S. (1995) "Hrvatska na Internetu: Neiskorištena mogućnost", Zbornik radova Trenutak hrvatske komunikacije, Zagreb.

McLuhan, M.(1964) Understanding Media: The Extensions of Man. New York: McGraw-Hill. Meter, S., Breyer i Čečuk (1995) Kako na mrežu iz Hrvatske. Zagreb: Znak. Williams, M. (1996) Internet Tricks and Treats. Washington: The Washington Post.

 

Stjepan Malović

CROATIAN MASS MEDIA WWW SITES: OVERVIEW AND ANALYSES THE INTERNET BETWEEN FASHIONAND NEED

SUMMARY

The subject of our study were the Croatian mass media WWW sites and their quality. We analyzed those sites from the journalistic aspect: how they use the media, how they present news, and how good they are compared with their original media.

The mass media are present in large numbers on the Internet. In the US over 200 newspapers have on line editions. Each day there are new WWW sites. Unfortunately, the Croatian mass media WWW sites are not so numerous: only one daily newspaper has an experimental WWW site, and just a few weeklies.

HINA, the national news agency started on the Internet relatively early, but in general we cannot be very satisfied. First of all, the non-commercial service is not updated, which is very strange for a news agency. Secondly, the news presentation looks as if it had been done on an old typewriter and not on modem computers.

The HRTV started also on time with WWW sites. They carry the current HINA news in their non-commercial service. Sometimes, they can pleasantly surprise us: real audio radio news only half an hour delayed, songs for the Eurovision contest, etc.

Croatian newspapers have not followed the global trend and are not really interested in electronic editions. Even those which regularly produce WWW sites do this on a low quality level.

The Internet is a good source of information for journalists. Narodne novine, the official gazette, is a pleasant surprise. A simple home page, a link to official documents, a good overview of the content, and, finally the desired document which can be so important for ourjoumalistic work.

Conclusion: in general, the Croatian mass media WWW sites are very poor.

Prilog: WWW stranice analiziranih medija

Slika 1.: Naslovna stranica CNN-a

Slika 2.: Izvješće o suđenju

Slika 3.:Dodatne informacije

Slika 4.: Još o zločinima

Slika 5.: Što radi sud

Slika 6.: WWW stranica Glasa Koncila

Slika 7.: Najava tekstova

Slika 8.: Klasična prezentacija vijesti

Slika 9.: Naslovna stranica Hine

Slika 10.: Pregledno ili nepregledno ?

Slika 11.: WWW stranica HRT-a